Bioraznolikost  vugrovečke  okolice  /  Biodiversity  of  the  Vugrovec  Area  

Okoliš - utjecaj čovjeka na promjene u okolini

 

Početna stranica

 

Okoliš:

Utjecaj čovjeka

Rijetke
vrste

Zaštićene
vrste

Staništa

 

Vugrovec

Biljke

Životinje

Gljive

O nama

 

Knjiga
gostiju

NOVO

Linkovi

 

 

Nažalost, nemamo se baš čime pohvaliti. 
Negativan utjecaj ljudi na okoliš je tako velik da se rijetke pozitivne promjene i akcije ne primijete. 
OTPAD
Zapanjujuće je kamo sve i koliko smeća ljudi odbacuju u prirodu. Pogotovo je čudi danas kada je odvoz smeća i glomaznog otpada tako dobro organiziran. Međutim ljudi ne koriste tu mogućnost nego, ponekad uz napor ili dodatni transport, bacaju ili odvezu otpad u prirodu, kao da će taj otpad od tamo nekom čarolijom nestati. 

Baca se najviše uz puteve i križanja, oko izvora i bunara, usjeke i grmlje. Deprimantno je da to rade i oni koji bi o prirodi trebali bolje brinuti od ostalih a to su šumski radnici i neodgovorni planinari.

POGLEDAJTE FOTKE !

VODA
Nekada čisti prirodni izvori koji utječu u selo, već godinama nisu pogodni za piće. Krivci su smeće, neriješena kanalizacija i kemikalije u poljoprivredi. 

POGLEDAJTE FOTKE !

KRČENJE

Zbog gradnje kuća, vikendica i puteva nemilice se iskrčuje.

rujan 2006. 
Išao sam u šetnju po brijegu i došao sam do križanja putova za Lipu, Vugrovec i vrh brda (iz pravca Vugrovca) i doživio najveći šok u svom životu. Put je proširen, a okolno drveće je UNIŠTENO! Cijelim putem više nema hladovine, ni jedna ptica se nije čula (sve su pobjegle zbog radova, inače ih ima na svakih par metara desetak)! Stari panj u kojem se skupljala voda za srne (kojeg sam čistio od trulog lišća da bi voda bila čišća) je uništen! Posječeno drveće svugdje oko ceste izgleda kao bojno polje nakon bitke a radnici su ostavili iza sebe još vlastito smeće! 

POGLEDAJTE FOTKE !

POŽAR
Jednom u svakih nekoliko godina interveniraju vatrogasci u bližoj okolici zbog vatri koje su se otele kontroli prilikom paljenja korova.

 

Primjer posljedica jednog takvog nenamjeranog požara izazvanog nepažnjom, neznanjem i nesnalaženjem. 

POGLEDAJTE FOTKE ! 

LOV
Nažalost, ovakve "čeke" po okolci ne koriste fotografi nego lovci.
Često čujemo pucnjeve po okolici i nalazimo ostatke ubijenih životinja.
Sudeći po hranilištima, kojima mame svoje naivne žrtve, lovci kod nas ubijaju srne, fazane i veprove.

Nije nam uopće jasno kako je moguće da u 21. stoljeću bude legalno da po brdima hodaju ljudi s puškama i pucaju naokolo. Bojimo se toga zbog nas, zbog planinara, mještana i zbog životinja i osuđujemo tu nemoralnu djelatnost u potpunosti.

Ljudi koji su spremni ubiti živo biće zbog sporta i zabave su ljudi opasnih namjera.

POGLEDAJTE FOTKE ! 

RASVJETA  I  BUKA
Polako se uvodi i električna struja, a s njom i ulična rasvjeta, a to smeta brojnim noćnim životinjama, napr.: krijesnicama, noćnim leptirima,...

Ljudi masovno koriste razne bučne strojeve: kosilice, agregate, šprice, automobile, traktore. To ometa životinje u njihovom normalnom komuniciranju, dozivanju, u potrazi za plijenom, a ljubitelje prirode ometa u doživljaju i odmoru.

U zadnjih tridesetak/četrdesetak (od 70.-ih na dalje) godina vidi se velika promjena u biljnom i životinjskom svijetu.

U biljnom svijetu priroda vraća oduzeto na parcelama vikendica u koje dugo vremena nitko ne dolazi i ne uređuje. Te parcele polako postaju livade sa niskim grmljem, pa šikare i šumarci.

U životinjskom svijetu najveće promjene su se dogodile (i još se događaju!) u frekvenciji i mjestima susreta nekih životinja te do potpunog prestanka susretanja nekih vrsti (istrijebljene?). 

Vodozemci vjerojatno najviše pate. Sjećam se da kada sam imao 3 ili 4 godine da sam lovio punoglavce u potoku koji je tekao ispod naše vikendice. Zatvaranjem tog izvora za seoski vodovod taj potok je prestao teći. Punoglavaca više nije bilo. Kada sam imao 5 ili 6 god., "skakao" sam za jednom gatalinkom (pobjegla mi je u koprive, jedina koju sam ikada vidio gore). Negdje oko 2001. smo vidjeli posljednju šumsku smeđu žabu. 2004. smo našli čak 4 daždevnjaka, 2005. samo 2.

Što se tiče gmazova, broj zmija je jako pao od '70.-ih do danas. Pričao sam s ljudima u vezi toga te su mi rekli:"...prije ti je toga bilo puno više i bilo je komada od 2 m...". 
Trenutačno žive 4 vrste: bjelica, bjelouška, smukulja i poskok. Postoji mala šansa da je još bilo i ribarica (kockasta vodenjača- Natrix tessellata tessellata- jedan susjed mi je pričao kako je jednom ubio "riđovku" (njih nema kod mene, a ni u ostatku PP Medvednica!) koja je imala isprekidani "cik-cak" i da ju je izmjerio. Bila je preko metra, ali riđovke su maksimalno 80 cm!), ali to ne mogu potvrditi.